Računovodstvene politike i bilješke u nastavku čine sastavni dio ovih konsolidiranih financijskih izvještaja

Računovodstvene politike i bilješke u nastavku čine sastavni dio ovih konsolidiranih financijskih izvještaja.

Računovodstvene politike i bilješke u nastavku čine sastavni dio ovih konsolidiranih financijskih izvještaja.

Računovodstvene politike i bilješke u nastavku čine sastavni dio ovih konsolidiranih financijskih izvještaja.

BILJEŠKA 1 – OPĆI PODACI

Osnutak i razvoj

Podravka prehrambena industrija d.d., Koprivnica („Društvo“) osnovana je u Republici Hrvatskoj. Osnovne poslovne aktivnosti Grupe su proizvodnja širokog asortimana prehrambenih proizvoda, te proizvodnja i distribucija lijekova, farmaceutskih proizvoda, kozmetike, pomoćnih ljekovitih preparata i ostalih kemijskih proizvoda. Grupu čini matično Društvo Podravka d.d. zajedno sa svojim ovisnim društvima navedenima u bilješci 22. Podravka d.d. osnovana je kao dioničko društvo pod matičnim brojem subjekta 010006549 i osobnim identifikacijskim brojem 18928523252.

Sjedište Grupe nalazi se u Koprivnici, Hrvatska, na adresi Ante Starčevića 32.

Glavno mjesto poslovanja Društva je Koprivnica, Republika Hrvatska.

Dionice Društva kotirale su na Službenom tržištu Zagrebačke burze do dana 27.12.2018. kada su uvrštene na Vodeće tržište Zagrebačke burze. Vlasnička struktura prikazana je u bilješci 29.

Podravka d.d. je krajnje matično društvo Grupe.

Tijekom 2021. godine nije bilo promjena u nazivu Društva ili drugog načina označavanja izvještajnog subjekta.

 

Skupština Društva

Skupštinu Društva čine dioničari Podravke d.d.

Detaljnije informacije prikazane su u bilješci 43.

BILJEŠKA 2 – OSNOVE PRIPREME

(i)              Izjava o usklađenosti

Konsolidirani financijski izvještaji pripremljeni su u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja usvojenim od strane Europske unije (“ EU MSFI“). 

Financijski izvještaji prezentirani su za Grupu. Financijski izvještaji Grupe sadrže konsolidirane financijske izvještaje Društva i njegovih ovisnih društava. Odvojeni izvještaji koje je Društvo obvezno pripremiti u skladu s EU MSFI objavljeni su zasebno te izdani na isti datum kad i ovi konsolidirani izvještaji. Konsolidirani financijski izvještaji dostupni su na internetskim stranicama Društva.

Promjene u računovodstvenim politikama objašnjene su u bilješci 5.

Financijske izvještaje odobrila je Uprava na dan 04. travnja 2022. godine.

(ii)             Osnove mjerenja

Konsolidirani financijski izvještaji Grupe pripremljeni su na načelu povijesnog troška, osim gdje je drugačije navedeno (vidi bilješku 6).

(iii)           Funkcionalna valuta i valuta prikazivanja

Financijski izvještaji pripremljeni su u hrvatskoj valuti, kuni (kn), koja je također funkcionalna valuta, zaokruženo na najbližu tisuću.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA

Slijedi prikaz značajnih računovodstvenih politika usvojenih za pripremu ovih konsolidiranih financijskih izvještaja. Ove računovodstvene politike dosljedno su primjenjivane za sva razdoblja uključena u ove izvještaje.

3.1                  Osnove konsolidacije

Konsolidirani financijski izvještaji Grupe uključuju financijske izvještaje Podravke d.d. (“Društvo“) i društava nad kojima Podravka d.d. ima kontrolu (ovisna društva) na dan i za godinu koja je završila 31. prosinca 2021. Kontrola je prisutna ako Društvo ima moć upravljanja financijskim i poslovnim politikama pojedinog društva radi ostvarivanja koristi iz njegova poslovanja.

(i)         Ovisna društva

Ovisna društva su sva društva nad kojima Društvo ima kontrolu nad financijskim i poslovnim politikama, što u pravilu uključuje više od pola glasačkih prava. Postojanje i učinak potencijalnih prava glasa koja se mogu iskoristiti ili zamijeniti razmatraju se prilikom procjene ima li Društvo kontrolu nad drugim poslovnim subjektom. Ovisna društva u potpunosti su konsolidirana od datuma na koji je kontrola stvarno prenesena na Društvo te isključena iz konsolidacije od dana kad ta kontrola prestane.

(ii)        Poslovna spajanja

Grupa koristi računovodstvenu metodu kupnje za računovodstveni tretman poslovnih spajanja. Naknada prenesena za stjecanje ovisnog društva je fer vrijednost prenesene imovine, nastalih obveza i vlasničkih udjela izdanih od strane Grupe. Prenesena naknada uključuje fer vrijednost svake stavke imovine ili obveza koja je rezultat ugovora o potencijalnoj naknadi. Troškovi povezani sa stjecanjem iskazuju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti kako nastanu. Stečena prepoznatljiva imovina, obveze i potencijalne obveze u poslovnom spajanju početno se mjere po fer vrijednosti na dan stjecanja. Grupa priznaje manjinske udjele u stečenom ovisnom društvu ili po fer vrijednosti ili po proporcionalnom udjelu manjinskog udjela u neto imovini stečenog ovisnog društva.

Višak prenesene naknade, iznos bilo kojeg nekontrolirajućeg udjela u stečenom ovisnom društvu i fer vrijednost na dan stjecanja bilo kojeg ranijeg vlasničkog udjela u stečenom društvu iznad fer vrijednosti udjela Grupe u stečenoj prepoznatljivoj neto imovini iskazuje se kao goodwill. Ako je to manje od fer vrijednosti neto imovine stečenog ovisnog društva razlika se iskazuje izravno u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.

(iii)      Nekontrolirajući udjeli

Nekontrolirajući udjeli se početno mjere po njihovom proporcionalnom udjelu priznate neto imovine akviriranog društva na datum stjecanja. Promjene udjela Grupe u ovisnom društvu koje ne rezultiraju gubitkom kontrole obračunavaju se kao transakcije s vlasnicima.

(iv)       Gubitak kontrole nad ovisnim društvima

Kada Grupa izgubi kontrolu nad ovisnim društvom, prestaju se priznavati imovina i obveze ovisnog društva te svih povezanih nekontrolirajućih udjela i drugih stavaka kapitala. Dobici ili gubici priznaju se u računu dobiti i gubitka. Zadržani udio u bivšem ovisnom društvu mjeri se po fer vrijednosti kada se kontrola izgubi.

(v)         Transakcije eliminirane u konsolidaciji

Stanja i transakcije među članicama Grupe te sva nerealizirana dobit iz transakcija među članicama Grupe, eliminirani su pri konsolidaciji financijskih izvještaja. Nerealizirana dobit iz transakcija s društvima u kojima postoje udjeli i zajedničkim društvima gdje Grupa dijeli kontrolu s drugim vlasnicima eliminirana je do razine udjela Grupe u takvim društvima. Nerealizirana dobit ostvarena iz transakcija s društvima u kojima postoje udjeli, eliminirana je umanjenjem ulaganja u to društvo.  Nerealizirani gubici eliminiraju se na isti način kao i nerealizirana dobit, ali samo do iznosa koji ne predstavlja trajno umanjenje imovine.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.2                  Goodwill

Goodwill koji nastaje poslovnim spajanjem se knjiži po trošku utvrđenom na datum preuzimanja, tj. stjecanja subjekta, umanjenom za eventualne gubitke zbog umanjenja vrijednosti.

Radi testiranja na umanjenje, goodwill se raspoređuje na svaku jedinicu Grupe koja stvara novac (ili skupine takvih jedinica) od koje se očekuju koristi od sinergija koje proizlaze iz spajanja.

Jedinica koja stvara novac na koju je goodwill raspoređen podvrgava se provjeri umanjenja vrijednosti jednom godišnje ili češće ako postoje naznake o mogućem umanjenju njene vrijednosti. Ako je nadoknadivi iznos jedinice koja stvara novac niži od njezinog knjigovodstvenog iznosa, gubitak nastao umanjenjem prvo se raspoređuje tako da se umanji knjigovodstveni iznos goodwilla raspoređenog na jedinicu i zatim razmjerno na ostalu imovinu jedinice koja stvara novac na temelju knjigovodstvenog iznosa svakog sredstva u jedinici koja stvara novac. Gubitak uslijed umanjenja vrijednosti goodwilla izravno se knjiži u dobit ili gubitak iskazan u konsolidiranom izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Jednom priznati gubitak od umanjenja goodwilla se ne poništava u idućim razdobljima.

Prilikom otuđenja jedinice koja stvara novac, pripadajući iznos goodwilla ulazi u utvrđivanje dobiti ili gubitka od prodaje.

3.3                  Dugotrajna imovina namijenjena prodaji

Dugotrajna imovina i grupe imovine za otuđenje (koje mogu uključivati dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu te obveze povezane s tom imovinom) klasificiraju se u izvještaju o financijskom položaju kao ‘namijenjene prodaji’ ako je vrlo vjerojatno da će se njihova knjigovodstvena vrijednost prvenstveno nadoknaditi prodajom u razdoblju od 12 mjeseci nakon izvještajnog datuma, a ne stalnim korištenjem. Dugotrajna imovina koja se u konsolidiranom izvještaju o financijskom položaju tekućeg razdoblja iskazuje kao namijenjena prodaji, ne reklasificira se u konsolidiranom izvještaju o financijskom položaju u usporednom razdoblju.

Nekretnine, postrojenja i oprema koje su namijenjene prodaji ili grupa imovine za otuđenje u cijelosti,  općenito se mjere po knjigovodstvenoj vrijednosti ili fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje ili otuđenja, ovisno o tome što je niže. Nekretnine, postrojenja i oprema namijenjena prodaji se ne amortiziraju.

3.4                  Priznavanje prihoda

Grupa priznaje prihod u iznosu koji odražava naknadu za koju očekuje da je ima pravo ostvariti u zamjenu za obećanu robu ili uslugu kupcima. Prihod se priznaje umanjen za porez na dodanu vrijednost, količinske rabate, trgovačke popuste, povrate, troškove ulistavanja i razne promotivne i marketinške aktivnosti koje su sastavni dio ugovora s kupcima. Ovaj se osnovni princip primjenjuje kroz model s pet koraka.

Grupa razmatra postoje li druge obveze u ugovoru koje su zasebne obveze izvršenja na koje se alocira dio transakcijske cijene.

U određivanju transakcijske cijene, Grupa razmatra učinke varijabilnih naknada, postojanje značajnih komponenata financiranja, nenovčane naknade i naknade koje se plaćaju kupcu.

Kupoprodajni ugovori Grupe uglavnom sadrže samo jednu ugovornu obvezu. S obzirom na navedeno, Grupa ne objavljuje podatke o alokaciji transakcijske cijene.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.4      Priznavanje prihoda (nastavak)

(i)          Prihodi od veleprodaje proizvoda i trgovačke robe

Grupa proizvodi i prodaje svoje proizvode i tuđu robu trećih strana (za koju je Grupa distributer) u veleprodaji. Prihodi od veleprodaje priznaju se kada Grupa prenese obećanu robu i usluge veletrgovcu.

Proizvodi se prodaju uz količinski popust i kupci s kojima je to ugovoreno imaju pravo na povrat neispravne robe. Prihodi od prodaje iskazuju se na temelju cijene iz ugovora o prodaji, umanjeni za dane i procijenjene količinske popuste i prodajne diskonte i povrate. Procjene količinskih popusta utvrđuju se na temelju ugovora s kupcima. Prodaja ne sadržava elemente financiranja.

(ii)            Prihodi od maloprodaje proizvoda i trgovačke robe

Prihodi od maloprodaje proizvoda i robe priznaju se u trenutku prodaje robe kupcu. Prihodi od maloprodaje uglavnom se ostvaruju u gotovini ili putem kreditnih kartica. Grupa nema programe posebnih pogodnosti za kupce.

(iii)       Prihodi od usluga

Prihodi od usluga poput uslužne proizvodnje priznaju se u razdoblju u kojem su usluge obavljene, prema stupnju dovršenosti, na osnovu udjela stvarno obavljenih usluga u odnosu na ukupne usluge koje se trebaju obaviti.

(iv)       Financijski prihodi

Financijski prihodi sastoje se od prihoda od kamata na investirana sredstva, promjene fer vrijednosti financijske imovine iskazane po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka te dobitaka od tečajnih razlika. Prihod od kamata priznaje se u trenutku kada nastaje, koristeći metodu efektivne kamatne stope. Prihodi od dividendi priznaju se kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.

3.5       Najmovi

Najam je ugovor ili dio ugovora kojim se prenosi pravo korištenja imovine (utvrđene imovine) u dogovorenom razdoblju u zamjenu za naknadu. Grupa Podravka unajmljuje određene nekretnine (uključujući i dugoročni najam poljoprivrednog zemljišta) te postrojenja i opremu.

Grupa je usvojila MSFI 16 koristeći modificiranu retrospektivnu metodu donošenja, s datumom početne primjene 1. siječnja 2019. Društvo je primijenilo standard samo na ugovore koji su prethodno identificirani kao najmovi primjenjujući MRS 17 i IFRIC 4 na datum početne primjene.

Grupa je također odabrala korištenje izuzeća od priznavanja za ugovore o najmu koji na dan početka, imaju trajanje razdoblje najma 12 mjeseci ili manje, a ne sadrže opciju kupnje (kratkoročni najmovi) i ugovore o najmu za koje je predmetna imovina niske vrijednosti u iznosu do 35 tisuća kuna (imovina male vrijednosti). Kod procjene imovine male vrijednosti polazi se od procjene nove imovine, bez obzira na starost te imovine u trenutku procjene. Ukoliko najmoprimac daje imovinu u podnajam, glavni najam se ne smatra imovinom male vrijednosti. Kod kratkoročnih najmova i najmova male vrijednosti priznaju se plaćanja najma povezana s tim najmovima kao trošak na linearnoj osnovi tijekom razdoblja najma.

Na datum početka najma Grupa Podravka priznaje imovinu s pravom korištenja prema metodi troška. Trošak imovine s pravom korištenja sastoji se od iznosa početnog mjerenja obveze za najam, svih plaćanja najma uvećana za sve direktne troškove i umanjena za primljene popuste. Imovina se aktivira prilikom stavljanja u upotrebu.

Grupa Podravka na datum početka najma priznaje i obveze po osnovi najma u visini sadašnje vrijednosti minimalnih budućih plaćanja najma (diskontirana vrijednost). Za diskontiranje se koristi kamatna stopa navedena u ugovoru o najmu ili ukoliko nije poznata koristi se inkrementalna stopa na zaduženje na datum početka najma.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.5      Najmovi (nastavak)

Varijabilna plaćanja najma koja ne ovise o indeksu ili stopi ne uključuju se u obveze po osnovi najma već se priznaju u računu dobiti i gubitka u razdoblju u kojem su nastali.

Kod naknadnog mjerenja najmoprimac mjeri vrijednosti utvrđene imovine u najmu po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti te se usklađuje za ponovno utvrđenu vrijednost obveze po osnovi najma.

Imovina se amortizira od datuma početka najma do kraja korisnog vijeka upotrebe imovine.

Obveze po osnovi najma mjere se metodom efektivne kamatne stope, a do ponovnog vrednovanja dolazi kako bi se uključile promjene uslijed ponovne procjene (promjene fiksnih plaćanja, razdoblja najma, diskontne stope i drugih sličnih promjena).

Razdoblje najma obuhvaća neopozivo razdoblje tijekom kojeg najmoprimac ima pravo korištenja imovine koja je predmet najma, a započinje na datum na koji najmodavac stavlja utvrđenu imovinu na raspolaganje najmoprimcu. Razdoblje najma obuhvaća i razdoblja obuhvaćena mogućnošću produljenja najma ako je izvjesno da će najmoprimac iskoristiti tu mogućnost te razdoblja obuhvaćena mogućnošću raskida najma ako je izvjesno da najmoprimac neće iskoristiti tu mogućnost.

U izvještaju o financijskom položaju imovina s pravom korištenja iskazuje se kao zasebna pozicija unutar dugotrajne imovine, obveze po osnovi najma iskazuju se kao zasebna pozicija unutar dugoročnih i kratkoročnih obveza.

U izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti iskazuje se trošak amortizacije imovine s pravom korištenja i kamatni troškovi na obveze po osnovi najma (vidjeti bilješku 20.).

Najmovi u kojima Grupa ne snosi bitan udio rizika i koristi vlasništva klasificiraju se kao operativni najmovi. Plaćanja po osnovi operativnih najmova iskazuju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti prema pravocrtnoj metodi u razdoblju trajanja najma.

Prodaja i povratni najam

Prodaja i transakcija povratnog najma sadrže prodaju neke imovine i povrat/najam iste.

Ako prijenos imovine predstavlja prodaju, Grupa kao prodavatelj-najmoprimac je dužan imovinu s pravom korištenja koja proizlazi iz povratnog najma mjeriti razmjerno s prethodnom knjigovodstvenom vrijednosti imovine koja odgovara pravu korištenja koje je prodavatelj-najmoprimac zadržao. U tom slučaju Grupa kao prodavatelj-najmoprimac priznaje samo iznos moguće dobiti ili gubitka koji se odnosi na prava prenesena na kupca-najmodavca.

Ako fer vrijednost naknade za prodaju imovine nije jednaka fer vrijednosti imovine ili ako plaćanja najma nisu po tržišnim stopama, Grupa je dužna izvršiti usklađivanja kako bi prihode od prodaje izmjerila po fer vrijednosti. Pri tome svi uvjeti koji ne dosežu tržišne vrijednosti obračunavaju se kao prijevremena plaćanja najma i svi uvjeti koji premašuju tržišne vrijednosti obračunavaju se kao dodatno financiranje koje kupac-najmodavac osigurava prodavatelju-najmoprimcu. Sva potencijalna usklađivanja mjere se na temelju vrijednosti razlike između fer vrijednosti naknade za prodaju i fer vrijednosti imovine ili razlike između sadašnje vrijednosti ugovornih plaćanja najma i sadašnje vrijednosti plaćanja najma po tržišnim stopama.

Ako prijenos imovine ne predstavlja prodaju, Grupa kao najmoprimac dužna je i dalje priznavati prenesenu imovinu i priznati financijsku obvezu koja je jednaka prihodu od prijenosa.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.6                  Strane valute

(i)              Transakcije i stanja u stranim valutama

Transakcije u stranim valutama izražene su u funkcionalnoj valuti upotrebom tečajne liste važeće na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze izražene u stranoj valuti na datum izvještavanja preračunate su u funkcionalnu valutu upotrebom tečajne liste važeće na datum izvještavanja. Dobici ili gubici od tečajnih razlika koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija te iz preračuna monetarne imovine i obveza denominiranih u stranim valutama, priznaju se u dobit ili gubitak. 

Nemonetarna imovina i stavke koje se mjere po povijesnom trošku strane valute ne preračunavaju se po novim tečajevima.

Nemonetarna imovina i obveze denominirane u stranoj valuti prikazane prema povijesnom trošku, preračunate su u funkcionalnu valutu upotrebom tečaja važećeg na dan transakcije.

(ii)             Članice Grupe

Stavke uključene u financijske izvještaje svakog pojedinog društva u Grupi iskazane su u valuti primarnog ekonomskog okruženja u kojem ovisno društvo posluje (“funkcionalna valuta“). Konsolidirani financijski izvještaji prezentirani su u hrvatskoj valuti, kuni (“kn“), koja je također funkcionalna valuta Društva.

Prihodi i rashodi te novčani tokovi inozemnih operacija preračunati su u funkcionalnu valutu Društva i Grupe korištenjem prosječnog tečaja koji približno odražava tečaj na dan transakcije, a njihova imovina i obveze preračunate su po tečaju važećem na kraju godine. Sve tečajne razlike, nastale ovakvim preračunom, prikazuju se na zasebnoj poziciji unutar glavnice. Primjenjivi tečajevi relevantnih stranih valuta uključeni su u objave vezano uz valutni rizik.

(iii)           Neto ulaganje u članice Grupe

Tečajne razlike nastale preračunom neto ulaganja u inozemno poslovanje priznaju se unutar glavnice. Prilikom prodaje inozemne operacije, tečajne razlike priznaju se u dobiti ili gubitku kao dio dobiti ili gubitka od prodaje inozemnog poslovanja.

3.7                  Posudbe i troškovi posudbe

Posudbe se početno priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za troškove transakcije. U budućim razdobljima, posudbe se iskazuju po amortiziranom trošku; sve razlike između primitaka (umanjenih za troškove transakcije) i otkupne vrijednosti priznaju se u konsolidiranom izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti tijekom razdoblja trajanja posudbe, koristeći metodu efektivne kamatne stope.

Troškovi posudbe koji se mogu izravno povezati sa stjecanjem, izgradnjom ili izradom kvalificiranog sredstva, a to je sredstvo koje nužno zahtijeva znatno vrijeme kako bi bilo spremno za namjeravanu uporabu ili prodaju, se pripisuju trošku nabave toga sredstva sve dok sredstvo većim dijelom ne bude spremno za namjeravanu uporabu ili prodaju.

Prihodi od ulaganja zarađeni privremenim ulaganjem namjenskih kreditnih sredstava do početka njihovog trošenja na kvalificirano sredstvo se oduzimaju od troškova posudbe čija kapitalizacija je prihvatljiva.

Posudbe se klasificiraju kao kratkoročne obveze, osim ako Grupa ima bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje obveze najmanje 12 mjeseci nakon izvještajnog datuma.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.8                  Državne potpore

Državne potpore se ne priznaju sve dok ispunjenje uvjeta za dobivanje državne potpore i primitak potpore ne postanu realno izvjesni. Državne potpore se priznaju u dobit i gubitak sustavno kroz razdoblje u kojem Grupa troškove koji trebaju biti pokriveni potporom priznaje kao rashod. Konkretno, državne potpore kod kojih je osnovni uvjet da Grupa nabavi, izgradi ili na neki drugi način stekne dugotrajnu imovinu se priznaju u konsolidiranom izvještaju o financijskom položaju kao prihodi budućih razdoblja i prenose u dobit i gubitak sustavno i racionalno tijekom korisnog vijeka predmetne imovine.

Potraživanja temeljem državnih potpora s naslova nadoknade već nastalih troškova ili gubitaka ili radi pružanja trenutačne financijske potpore Grupi bez budućih povezanih troškova se priznaju u dobit i gubitak razdoblja u kojem nastane potraživanje po njima.

3.9                  Dividenda

Raspodjela dividendi dioničarima Društva priznaje se kao obveza u financijskim izvještajima u razdoblju u kojem su odobrene od strane Glavne skupštine dioničara Društva.

3.10               Izvještavanje o poslovnim segmentima

Segment je dio Grupe koji se može izdvojiti ili kao dio angažiran u proizvodnji proizvoda ili pružanju usluga (poslovni segment) ili kao dio angažiran u proizvodnji proizvoda ili pružanju usluga unutar određenog ekonomskog okruženja (zemljopisni segment), koji je podložan rizicima i koristima koje se razlikuju od onih drugog segmenta.

Na konsolidiranoj razini, Grupa na osnovi interne strukture izvještavanja prati i izvještava sljedeće segmente:

-      PP Kulinarstvo

-      PP Dječja hrana, slastice, snack

-      PP Podravka hrana

-      PP Žito i Lagris

     Žito i povezana društva

     Ostala društva

-      PP Mesni proizvodi, jela i namazi

-      PP Riba

-      Farmaceutika

-      Ostala prodaja

Grupa utvrđuje poslovne segmente prema internim izvještajima o sastavnim dijelovima Grupe koje redovito pregledava glavni izvršni donositelj poslovnih odluka (Uprava Društva) kako bi se na segmente rasporedili resursi i ocijenila uspješnost njihovog poslovanja. Pojedinosti o poslovnim segmentima objavljene su u bilješci 8 uz konsolidirane financijske izvještaje. Komparativni podaci prikazani su po načelu usporedivosti.

3.11               Oporezivanje

(i)             Porez na dobit

Trošak poreza na dobit sastoji se od tekućeg i odgođenog poreza. Porez se priznaje u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, osim ako se odnosi na stavke priznate u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ili direktno u kapitalu. U tom slučaju, porez se priznaje u izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ili u kapitalu.

Iznos poreza na dobit za tekuću godinu obračunava se na temelju poreznog zakona koji je na snazi na dan bilance u zemljama u kojima Društvo i njegova ovisna društva posluju i ostvaruju oporezivu dobit.

Tekući porez predstavlja očekivanu poreznu obvezu obračunatu na oporezivi iznos dobiti za godinu, koristeći poreznu stopu važeću na datum izvještavanja i sva usklađenja porezne obveze iz prethodnih razdoblja.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.11        Oporezivanje (nastavak)

(ii)            Odgođena porezna imovina i obveze

Odgođeni porez priznaje se koristeći metodu bilančne obveze te uzima u obzir privremene razlike između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza koje se koriste za potrebe financijskog izvještavanja i iznosa koji se koriste za porezne svrhe. Iznos odgođenog poreza ne priznaje se za sljedeće privremene razlike: početno priznavanje goodwilla, početno priznavanje imovine ili obveze u transakciji koja nije poslovna kombinacija i koja ne utječe ni na računovodstvenu ni na oporezivu dobit i razlike koje se odnose na ulaganja u podružnice i zajednički kontrolirana poduzeća kada je vjerojatno da se situacija neće izmijeniti u skoroj budućnosti. Odgođeni porez vrednuje se po poreznim stopama za koje se očekuje da će biti primijenjene kod privremenih razlika kada se one izmijene, temeljene na zakonima koji su važeći na datum izvještavanja.

Odgođena porezna imovina priznaje se u visini u kojoj je vjerojatno da će se ostvariti buduće oporezive dobiti koje će biti dostupne da ih privremene razlike neutraliziraju. Odgođena porezna imovina umanjuje se za iznos za koji više nije vjerojatno da će se moći iskoristiti kao porezna olakšica.

Odgođena porezna imovina priznata po osnovi prenesenih poreznih gubitaka priznaje se prema poreznom zakonu zemlje u kojoj društvo posluje na razdoblje koje je zakonom dozvoljeno te se po isteku tog razdoblja raspušta ukoliko do tada nije iskorištena.

Odgođena porezna imovina i obveze prebijaju se ako postoji zakonsko pravo na prijeboj tekuće porezne obveze i imovine te ukoliko se odnose na poreze koje je obračunalo isto porezno tijelo na isti oporezivi subjekt, ili na različite porezne subjekte, ali oni namjeravaju podmiriti tekuće porezne obveze i imovinu na neto osnovi ili svoju poreznu imovinu i obveze realizirati istovremeno.

(iii)          Porezne olakšice za ulaganje

Poreznim olakšicama za ulaganje smatraju se olakšice proizašle iz državnih poticajnih mjera koje Grupi omogućuju umanjenje obveze poreza na dobit ili drugih specificiranih poreza u budućim razdobljima, a povezane su uz izgradnju ili nabavu određene imovine i/ili provođenje određene aktivnosti i/ili zadovoljenje određenih specifičnih uvjeta propisanih relevantnom regulativom za investicijske poticaje od strane mjerodavnih tijela. Porezne olakšice za ulaganja inicijalno se priznaju kao odgođena porezna imovina i porezni prihod u iznosu nižem od maksimalno odobrene visine olakšice i iznosa olakšice za koji se procijeni da će ga Grupa moći ostvariti tijekom razdoblja trajanja predmetne poticajne mjere. Odgođena porezna imovina priznata kao posljedica porezne olakšice za ulaganja ukida se tijekom razdoblja trajanja poticajne mjere, odnosno, do isteka olakšice (ako je isti specificiran) sukladno raspoloživosti poreznih obveza u narednim godinama koje se kao rezultat korištenja olakšice mogu umanjiti.

(iv)           Porezna izloženost

U određivanju iznosa tekućeg i odgođenog poreza, Grupa uzima u obzir utjecaj neizvjesnih poreznih pozicija te mogućnost postojanja dodatnih poreza i kamata. Ovo razmatranje oslanja se na procjene i pretpostavke i može uključivati ​niz prosudbi o budućim događajima. Novi podaci koji mogu postati dostupni mogu uzrokovati da Grupa promijeni svoju prosudbu o adekvatnosti postojećih poreznih obveza; takve promjene poreznih obveza utjecat će na porezni rashod u razdoblju u kojem je takva odluka donesena.

(v)            Porez na dodanu vrijednost (PDV)

Porezna uprava zahtijeva podmirenje PDV-a na neto osnovi. PDV koji proizlazi iz transakcija prodaje i kupnje priznaje se i iskazuje u konsolidiranom izvještaju o financijskom položaju na neto osnovi. U slučaju umanjenja potraživanja za ispravak vrijednosti, gubitak od umanjenja iskazuje se u bruto iznosu potraživanja, uključujući PDV.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.12       Nekretnine, postrojenja i oprema

Nekretnine, postrojenja i oprema iskazani su u konsolidiranom izvještaju o financijskom položaju po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirana umanjenja vrijednosti, ako postoje. Trošak uključuje trošak koji je izravno povezan sa stjecanjem imovine.

Naknadni izdaci uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se, po potrebi, priznaju kao zasebna imovina samo ako će Grupa imati buduće ekonomske koristi od spomenute imovine, te ako se trošak imovine može pouzdano mjeriti. Knjigovodstvena vrijednost zamijenjenog dijela prestaje se priznavati. Svi ostali troškovi održavanja terete konsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti u financijskom razdoblju u kojem su nastali.

Zemljište i imovina u pripremi se ne amortiziraju. Amortizacija ostalih nekretnina te postrojenja i opreme se obračunava primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška ili do rezidualne vrijednosti sredstva te imovine tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka uporabe kako slijedi:

Zgrade	10 do 50 godina
Oprema	3 do 30 godina

Preostala vrijednost imovine predstavlja procijenjeni iznos koji bi Grupa trenutno dobila od prodaje imovine umanjen za procijenjeni trošak prodaje u slučaju da je imovina dosegla starost i stanje koje se očekuje na kraju vijeka trajanja imovine. Preostala vrijednost imovine i korisni vijek uporabe pregledavaju se na svaki izvještajni datum i po potrebi usklađuju.

U slučaju da je knjigovodstveni iznos imovine veći od procijenjenog nadoknadivog iznosa, razlika se otpisuje do nadoknadivog iznosa.

Dobici i gubici nastali prodajom utvrđeni su kao razlika između prihoda od prodaje i knjigovodstvene vrijednosti prodanog sredstva te se priznaju unutar dobiti ili gubitka u sklopu ostalih prihoda/troškova.

3.13      Ulaganje u nekretnine

Ulaganja u nekretnine odnose se na nekretnine (zemljište, zgrade ili dio zgrade ili oboje) koje se drže u svrhu stjecanja prihoda od najma ili zbog porasta njihove vrijednosti ili oboje. Ulaganja u nekretnine tretiraju se kao dugotrajna ulaganja.

Ulaganja u nekretnine iskazuju se po povijesnom trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i  umanjenje vrijednosti, ukoliko ga ima. Amortizacija zgrada obračunava se linearno tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe koji se u pravilu kreće od 10 do 50 godina ovisno o vrsti građevine.

Naknadni izdaci kapitaliziraju se kada je vjerojatno da će Grupa od toga imati buduće ekonomske koristi i kada se trošak može pouzdano mjeriti. Svi ostali troškovi popravaka i održavanja terete dobit ili gubitak kada nastanu. Ukoliko Grupa počne koristiti ulaganje u nekretnine, ono se reklasificira u nekretnine, postrojenja i opremu.

Grupa objavljuje fer vrijednost ulaganja u nekretnine na temelju periodičkih neovisnih procjena vrijednosti procjenitelja.

BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

3.14     Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina može se steći u razmjeni za nenovčanu imovinu ili sredstva, ili kombinaciju novčanih i nenovčanih sredstava, pri čemu se trošak nabave takve nematerijalne imovine utvrđuje po fer vrijednosti osim ukoliko samoj transakciji razmjene nedostaje komercijalnog sadržaja ili se fer vrijednost primljenog ili otuđenog sredstva ne može pouzdano utvrditi, u kojem slučaju se utvrđuje po knjigovodstvenoj vrijednosti otuđenog sredstva.

(i)         Licence, brandovi, distribucijska prava i registracijski dosjei

Prava distribucije proizvoda i korištenja registracijskih dosjea imaju ograničen vijek uporabe i iskazuju se po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirana umanjenja vrijednosti, ako postoje. Amortizacija se obračunava pravocrtnom metodom kako bi se alocirao trošak licenci, distribucijskih prava i registracija, te brandova s ograničenim vijekom trajanja tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe procijenjenog na 3 do 15 godina.

Prava na stečene zaštitne znakove i know-how iskazani su po trošku i u pravilu imaju neograničeni vijek upotrebe, jer obavljene analize svih relevantnih faktora na dan izvještavanja pokazuju da ne postoji predvidiva granica za razdoblje u toku kojeg je očekivano da će identificirana prava stvarati neto novčani priljev. Nematerijalna imovina s neograničenim vijekom upotrebe godišnje se provjerava zbog umanjenja vrijednosti te se iskazuje po trošku stjecanja umanjenom za akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti (bilješka 3.15).

(ii)        Računalni software

Licence za software kapitaliziraju se na temelju troškova stjecanja i troškova koji nastaju dovođenjem software-a u radno stanje. Ovi troškovi amortiziraju se tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe procijenjenog na 5 godina.

(iii)      Interno stvorena nematerijalna imovina – troškovi istraživanja i razvoja

Izdaci nastali aktivnostima istraživanja se priznaju kao rashod u razdoblju u kojem su nastali. Interno stvoreno nematerijalno sredstvo koje je nastalo razvojem (ili u razvojnoj fazi internog projekta) se priznaje onda, i samo onda, ako je moguće dokazati sve niže navedeno:

§ tehničku provedivost dovršenja nematerijalnog sredstva kako bi bilo raspoloživo za uporabu ili prodaju;

§ namjeru dovršenja nematerijalnog sredstva i njegove uporabe ili prodaje;

§ mogućnost uporabe ili prodaje nematerijalnog sredstva;

§ način na koji će nematerijalno sredstvo stvarati buduće vjerojatne ekonomske koristi;

§ dostupnost odgovarajućih tehničkih, financijskih i drugih resursa za okončanje razvoja, te korištenje ili prodaju nematerijalnog sredstva;

§ mogućnost pouzdanog utvrđivanja izdataka koji se mogu povezati s razvojem nematerijalnog sredstva. 

Iznos koji se početno priznaje kod interno kreiranog nematerijalnog sredstva jest zbroj izdataka nastalih od datuma na koji je sredstvo prvi put udovoljilo gore navedenim kriterijima priznavanja. Ako interno stvoreno nematerijalno sredstvo nije moguće priznati, izdaci povezani s razvojem se uključuju u dobit ili gubitak razdoblja u kojem su nastali.

Nakon početnog priznavanja, interno stvorena nematerijalna imovina se iskazuje po trošku umanjenom za ispravak vrijednosti i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti po istoj osnovi kao i odvojeno stečena nematerijalna imovina.